• 1
  • 2
  • 3

Župna kuća StolacJoš 1850. godine postoje pisma između Ordinarijata iz Dubrovnika i don Vida Maslaća, župnika u Prenju, koja govore da se u Stocu gradi crkvena kuća. A još je u to vrijeme bila tzv. kapelanska kuća u Stocu, a koristio se njom Đuro Krešić kojem se naređuje da preda ključeve do 15. lipnja 1859., jer se namjeravalo prodati tu kuću i graditi novu. Biskup Čubranić ne prestaje tijekom tih godina poticati župnika iz Prenja da gleda zgodno mjesto i način oko kupnje zemljišta za novu crkvenu kuću u Stocu, tako da biskup šalje 23. prosinca 1860. 100 cekina za nabavu zemljišta. Zemljište je kupljeno početkom 1861. uz daljnju pomoć dubrovačkog biskupa i dobrotvornog društva iz Lyona. Dio je zemljišta sa "zapadne strane od groblja" iznad puta (prema Njivicama) i tijekom daljnjih godina zemljište se nadokupljuje i proširuje u Grahovištu i Vinogradinama izvan grada. Dekretom o osnutku nove župe sa sjedištem u Stocu biskup dubrovački i apostolski upravitelj Trebinjske biskupije imenuje za prvog župnika franjevca o. Horacija, provincije sv. Tome apostola sa sjedištem u Piemontu u Italiji, koji je bio u ovim krajevima misionar. On dolazi u Stolac 1. lipnja 1863. iz Hrasna, gdje je do tada bio kao upravitelj župe.

Za njega je teško bilo naći stan u Stocu, jer piše u Dubrovnik te godine "privremene se kuće ne može naći kod kršćana, a Turci ne daju niti uz velike kirije". Te iste godine o. Horacije iz Torina požuruje gradnju nove i podizanje oltarišta u groblju za slavljenje mise. Nastanjen je bio u jednoj turskoj kući u Stocu iz koje često nestrpljivo prosvjeduje u Dubrovnik da će napustiti župu ako se ne nađe bolje rješenje za stanovanje. A biskup ga stalno sokoli i umiruje. Biskup urgira 21. srpnja 1963. kod paše da dade definitivan odgovor u vezi s dozvolom za gradnju nove župne kuće, ali on je neodlučan i odgađa taj problem. Biskup prijeti preko austrijskog konzulata da će se obratiti na sultana i usput umiruje župnika koji kani napustiti župu. Paša odobrava 3. rujna 1863. graditi župnu kuću u Stocu i, prema tadašnjim običajima, strogo se pazi na dozvoljeni minimum, a fermani su do u pojedinosti propisivali što se smije napraviti i kolikih dimenzija smije biti. Za gradnju kuće u Stocu paša ovako piše: "Smije se napraviti kuća za latinskog fratra kako su tražili i molili 18 aršina i 1/3 duga, 11 aršina široka, visine koliko potrebna: na sriedu da bude jedna vrata: na donju podu dvie odaje od jedne strane i s druge strane jedna za mejtef (skulu). Na gornju katu (podu) da bude jedna odaja na sriedu, i dvije tamo i amo. Kod kuće da se ima izdubiti jedna čatrnja, graditi podrum za konja itd., u jednu bisidu da se može graditi kako su iskali i kad oni oće."

O početku gradnje stolačke crkvene kuće piše fra Horacije biskupu u Dubrovnik 4. lipnja 1865., a 12. srpnja prima od biskupa instrukciju o nadzoru gradnje. Izvođači radova bili su majstori dubrovački i Župna kuća Stolacdomaći uz pomoć domaćih radnika pomoćnika i ostale radne snage. Gradnja je trajala oko dvije godine i, u ono vrijeme, napravljena je impozantna kuća u Stocu, da su se i inovjerci divili "latinskoj kući". Sav trošak oko gradnje kuće isplaćen je darovima Lyonskog društva iz Francuske. Kuća je imala 10 prostorija za stanovanje župnika i veću prostoriju (kapelicu) u istočnom dijelu za župnu crkvu koja je posvećena sv. Iliji Proroku, a moglo je u nju stati 50 osoba. I imala je poseban ulaz s istočne strane. U to vrijeme mnoge su župne kuće služile za stanovanje i za liturgiju, pa je narod zvao čitavu kuću kapela. Fra Horacije god. 1866. podiže kuću na kat uz kapelu, u prizemlju staja za konja, a na katu ostava i sijeno. Također je u to vrijeme obzidano dvorište.

Dok crkvena kuća u Stocu nije napravljena, misa se služila na obližnjem groblju u Grahovištu i na Crkvinama. Župnik je 24. srpnja 1863. tražio da se "Crkvina dodijeli katoličkoj župi Stolac jer je tamo misa već bila govorena".

Ova župna kuća u Stocu u prvoj namisli biskupa Čubranića bila je napravljena da se dodijeli časnim sestrama milosrdnicama za samostan. One bi se, naime, tu trebale nastaniti radi školstva u Stocu. Na nekim mjestima u spisima izričito se spominje da bi se ovo trebalo ostvarivati gradeći novu župnu crkvu i kuću.

Na ulazu u kuću stoji isklesan u kamenu ovaj natpis:

Po Božioj milosti, s troskom liunskoga bratinstva za rasplodjenje sv. viere zazidan ovaj crkveni dom ovdi u Stocu pod biskupom Čubranićem, godine spasenja MDCCCLXV.

Župna kuća u Stocu je obnovljena 1987., a 2008. iznutra uređena i s potrebitim inventarom u sobama, župnoj knjižnici i sobi za folklor opremljena.

Obnovljena župna kuća 2016.Tijekom lipnja 2016. godine smo lijepo obnovili izvana i iznutra župnu kuću u Stocu i to je njezina treća detaljna obnova u 150 godina njezina postojanja i funkcioniranja. Obnovili smo i čitavo dvorište župne kuće, tako je sada naša stolačka župna kuća zasjala u svom svome sjaju. Bogu hvala!